Rizik od pada u starijoj dobi i preventivne mjere

Približno jedna trećina osoba starijih od 65 godina suočena je s značajno povećanim rizikom od pada, dok je svaki drugi 70-godišnjak već doživio barem jedan pad u životu. S godinama, stabilnost i koordinacija često opadaju, što dodatno povećava ovaj rizik. Medicinske komplikacije koje proizlaze iz takvih padova često su ozbiljnije od samog incidenta; uključujući frakture, ozljede glave i dislokacije zglobova, što može dovesti do dugotrajnih posljedica za zdravlje i kvalitetu života. Efikasna prevencija padova ključna je za eliminiranje brojnih faktora rizika u svakodnevnom životu. U nastavku ćete otkriti više o uzrocima i posljedicama padova u starijoj dobi, te kako ih aktivno izbjeći.

Uzroci

Različiti čimbenici mogu doprinijeti padovima. Vanjski faktori poput klizavih podova mogu biti jedan od uzroka, dok fizička ograničenja poput nesigurnog hoda ili oštećenja vida također igraju ulogu. Nedovoljan unos tekućine, loše zdravstveno stanje i uporaba određenih lijekova dodatno povećavaju rizik. Strah od pada može sam po sebi izazvati takav incident te dovodi do smanjenja aktivnosti i gubitka mišićne mase, što dalje povećava rizik od padova. Stoga je važno da osim medicinskog osoblja, i obitelj prepozna opasne situacije i odgovaraju na njih. Neki čimbenici koji ukazuju na povećani individualni rizik su navedeni u nastavku:

Nesiguran hod uzrokovan, između ostalog, bolestima kao što su Parkinsonova bolest ili multipla skleroza, ali i abnormalnim osjećajima u stopalima (npr. kurje oči, urasli nokti, točke pritiska i napukli žuljevi).	Stanja zbunjenosti, koja se između ostalog mogu javiti u demenciji i dovesti do toga da dotična osoba ne obraća pažnju na svoj put
Dijabetes Melitus	Osteoporoza
Iznenadna bolest, poput moždanog ili srčanog udara	Opće slabosti
Karcinomi	Poremećaj vida (dalekovidnost ili kratkovidnost, katarakta-siva mrena)
Epilepsija	Ograničena pokretljivost, nesiguran hod, kašnjenje refleksa ravnoteže (više nije moguće apsorbirati posrtanje)
Vrtoglavica, uzrokovana, između ostalog, niskim krvnim tlakom, srčanim aritmijama, ali i nedostatkom tekućine	Psihološki čimbenici, kao što su anksioznost, depresija
Neodgovarajuća obuća	Lijekovi, kao što su tablete za spavanje ili sredstva za smirenje, diuretici, antidepresivi, psihotropni lijekovi, laksativi

Posljedice

Padovi mogu uzrokovati teške ozljede, posebice kod starijih osoba, jer su često povezani s prijelomima. Kosti postaju krhkije s godinama, što povećava rizik od fraktura. Liječenje fraktura obično zahtijeva kirurški zahvat, a nakon toga često slijedi dugotrajna rehabilitacija. Mlađi ljudi obično lakše podnose operacije i rehabilitaciju od starijih.

Posljedice pada na primjeru prijeloma vrata bedrene kosti:

Primjerice, Hans Deneke (73) je zbog Parkinsonove bolesti pao i slomio vrat bedrene kosti. Nakon operacije, proveo je nekoliko tjedana u bolnici, a potom počeo s postupnim vježbama. Boravak u bolnici negativno je utjecao na njegovo psihičko stanje, no uz podršku terapeuta i grupe za prevenciju pada, brzo se oporavio. Iako je većinom izliječen, osjećaj nesigurnosti ga je potaknuo da potraži psihološku pomoć. Sada se osjeća sigurnije i samostalnije.

Slučaj gospodina Denekea jasno pokazuje da su padovi kod starijih ljudi ozbiljna stvar i mogu dovesti do mnoštva komplikacija. Uz komplikacije opisane u primjeru, u vezi s prijelomom vrata bedrene kosti mogu se pojaviti sljedeći problemi:

Osim dekubitusa, češće se mogu javiti i tromboze ili upale pluća.
Svaka druga oboljela osoba treba privremenu skrb, a svaka peta trajnu skrb.
17% starijih osoba umire unutar godinu dana od izravnih i neizravnih posljedica pada.
Gotovo 30% svih oboljelih treba štap ili štaku.
Svaki treći čovjek ovisan je o hodalici.
Samo 15% može održati pokretljivost bez pomagala.

Učinkovito minimalizirati rizik od pada

Postoje različite mjere koje mogu pomoći u sprječavanju padova. Ako primijetite da imate problema s nesigurnim hodom, vidom ili svjesnošću, ili ako to primijetite kod vašeg rođaka, važno je konzultirati se s liječnikom, osobito oftalmologom, radi preventivnih mjera. Razmislite o upotrebi potpornih sredstava poput štake ili šetnje, kao i o terapiji koja uključuje prilagodbu okoline, korisne savjete i upotrebu pomagala za smanjenje rizika od pada. Fizioterapija može biti korisna za poboljšanje ravnoteže i koordinacije, pružajući personalizirane vježbe i terapiju kako bi se ojačali mišići i smanjio rizik od padova. Također, važno je imati na umu da neki lijekovi mogu utjecati na sigurnost hoda, stoga je važno obavijestiti svog liječnika o svim lijekovima koje uzimate i provjeriti postoji li alternativa ako je potrebno. Redovita tjelovježba također igra ključnu ulogu u prevenciji padova, pa se potrudite uključiti male tjelesne aktivnosti u svoju svakodnevnu rutinu kako biste održali mišićnu snagu i stabilnost.

Pregled daljnjih mjera

Eliminirajte sve potencijalne prepreke koje bi mogle uzrokovati posrtanje.	Koristite samo pribor za hodanje koji je ispravno podešen i redovito održavan.
Kabele uvijek polagajte izravno duž podnih ploča i pričvrstite rubove tepiha.	Odjeća bi se trebala lako oblačiti i skidati.
Prilagođavanje doma: Namještaj i kupaonske instalacije trebaju biti prilagođeni vašoj tjelesnoj veličini, instalirati ručke i rukohvate, koristiti protuklizne podne obloge te dodati senzore pokreta za dodatnu rasvjetu.	Pobrinite se da nosite dobro pristajajuće cipele odgovarajuće širine. Preporučljivo je koristiti cipele s individualno podesivim mogućnostima zatvaranja.
Po potrebi, smjestite kućne ljubimce u kavez kako ne bi predstavljali opasnost od posrtanja.	Redovito njegujte svoja stopala, a po potrebi idite kod medicinskog pedikera. Posljednji je dostupan na recept u posebnim okolnostima, kao što je sindrom dijabetičkog stopala.