Razumijemo da briga za osobu s demencijom može biti izazovna i da je podrška od strane iskusnih osoba neprocjenjiva. Mnogi od naših njegovatelja posjeduju bogato iskustvo u radu s pacijentima s demencijom, stečeno kroz profesionalnu karijeru ili kroz brigu o vlastitim bliskim osobama.
4 stupnja dezorijentiranosti
U brizi o starijim osobama, važno je prepoznati i razumjeti različite stupnjeve dezorijentiranosti. To može olakšati validaciju njihovih iskustava i pružiti im odgovarajuću podršku. U tom smislu, predstavljamo vam četiri stupnja dezorijentiranosti:
Kod prvog stupnja, oboljeli osjećaju blage poteškoće u orijentaciji, ali još uvijek su svjesni svog identiteta i trenutnog okruženja. Mogu primijetiti male nedostatke u pamćenju ili percepciji, ali se trude da ih prikriju od rodbine, prijatelja i poznanika.
U drugom stadiju dezorijentacije, oboljela osoba postaje sve više izolirana od svog okruženja. Njihova sposobnost da razlikuju sadašnjost od prošlosti se značajno slabi, što dovodi do sve češćih konfuzija u vezi s vremenom.
U trećem stadiju dezorijentacije, sposobnost mišljenja i govora kod oboljele osobe se značajno smanjuje. Verbalna komunikacija postaje sve teža, a osoba se sve više oslanja na fizičke signale kako bi izrazila svoje potrebe i osjećaje.
U četvrtom stupnju dezorijentacije, oboljela osoba ulazi u mirno stanje povlačenja. Ovo stanje se ponekad naziva i vegetativno jer aktivno sudjelovanje u životnom okruženju značajno opada. Na primjer, oboljeli ravnodušno sjede na stolici, gledaju ravno pred sebe ili bezvoljno leže u krevetu. Rođaci ili prijatelji više se ne prepoznaju u ovoj fazi.
Primjena i ciljevi tehnike validacije
Postoje tri ključne razine validacije za postizanje uspjeha:
- Vaš vlastiti temeljni stav, koji mora biti empatičan i neosuđujući prema osobi s kojom radite.
- Ovladavanje teorijskim osnovama.
- Ciljano korištenje verbalnih i neverbalnih tehnika.
Tek kada ove tri razine djeluju zajedno, možemo govoriti o pravoj validaciji.
U suštini, radi se o tome da se validator stavlja u položaj osobe s demencijom i nastoji vidjeti svijet njezinim očima. Aktivno slušanje je ključno kako biste mogli prepoznati stanje druge osobe i susresti je tamo gdje se trenutno nalazi. Trenutni svijet osjećaja i iskustava te osobe treba poštovati, prepoznati i prihvatiti. Također, neophodno je pružiti podršku u izražavanju osjećaja i potreba. Važno je pratiti tempo i ciljeve oboljele osobe, dok svoju vlastitu osobnost treba staviti u drugi plan.
Validacija - primjer
Predstavimo situaciju: 80-godišnja žena s demencijom koja boravi u staračkom domu izražava očajnu želju da se vrati kući svojoj majci. Važno je napomenuti da je majka pokojnica. U ovoj situaciji, umjesto da se kaže "Tvoja majka više nije živa" ili nudi tješnja poput "Prvo pojedi, pa ćemo vidjeti", puno je korisniji pristup kroz validaciju.
Zašto validacija?
- Izbjegavanje pogoršanja: Direktno informiranje o smrti majke može kod dementne osobe dovesti do uzbuđenja, zbunjenosti i frustracije. Njihov emocionalni svijet je realan, a negiranje njihove stvarnosti može dovesti do otpora i povlačenja.
- Poštovanje osjećaja: Prihvaćanje i validiranje njihovih osjećaja kao realnih i važnih pokazuje im da ih razumijete i da vam je stalo do njih.
- Očuvanje dostojanstva: Ovakav pristup čuva dostojanstvo i autonomiju dementne osobe, umjesto da je tretira kao dijete ili nekoga tko ne može razumjeti situaciju.
Kako koristiti validaciju u ovoj situaciji:
- Aktivno slušanje: Pažljivo saslušajte njene želje i osjećaje vezane za majku. Pokažite empatiju i razumijevanje.
- Reflektiranje: Ponovite njene riječi i osjećaje kako biste joj pokazali da ih čujete i razumijete.
- Validacija: Prihvatite njenu želju za majkom kao stvarnu i važnu. Na primjer, možete reći: "Vidim da jako želiš vidjeti svoju majku. To je sasvim razumljivo. I ja bih želio vidjeti svoju majku kad bih mogao."
- Istraživanje: Pokažite interes za njenu majku. Možete pitati o sjećanjima na nju, o tome kakva je bila i što su radile zajedno.
- Povezivanje s vlastitim iskustvima: Ako je prikladno, podijelite vlastite slične emocije i iskustva gubitka. To može stvoriti osjećaj povezanosti i razumijevanja.
- Preusmjeravanje pažnje: Nakon što ste validirali njene osjećaje, možete blago preusmjeriti pažnju na aktivnosti koje su dostupne u sadašnjosti. Na primjer, možete joj ponuditi druženje, šetnju ili omiljenu aktivnost.
Važnost podrške obitelji:
Skrbnici obiteljskih članova s demencijom često se suočavaju s brojnim izazovima i mogu osjećati iznimnu opterećenost. Važno je da potraže podršku i edukaciju o validaciji i drugim tehnikama komunikacije s oboljelima od demencije. Postoji mnoštvo resursa dostupnih obiteljima, uključujući lokalne udruge za podršku, online resurse i edukativne programe.
Uspješna komunikacija s osobama s demencijom zahtijeva strpljenje, razumijevanje i empatiju. Validacija je vrijedan alat koji može pomoći u izgradnji mosta između dva svijeta, omogućujući dementnoj osobi da se osjeća shvaćeno, cijenjeno i podržano.
Naučiti se nositi s demencijom
Iako demencija nema lijeka, postoje načini da se rodbina i bliski suoče s njenim posljedicama i poboljšaju kvalitetu života oboljele osobe. Važno je shvatiti da osobe s demencijom, unatoč svojim poteškoćama, i dalje imaju potrebe i osjećaje poput svih nas.
Razumijevanje kroz komunikaciju:
- Aktivno slušanje: Pažljivo saslušajte verbalne i neverbalne signale oboljele osobe. Pokušajte razumjeti što se skriva iza njihovih riječi i ponašanja.
- Postavljanje otvorenih pitanja: Koristite pitanja poput "Kako se osjećaš?" ili "Što bi želio?" da biste dobili uvid u njihove emocije i potrebe.
- Validacija: Prihvatite i potvrdite njihove osjećaje kao realne i važne. To im pokazuje da ih razumijete i da vam je stalo do njih.
Nošenje s razočaranjem:
Jedan od najtežih aspekata demencije je suočavanje s gubitkom prepoznavanja od strane voljene osobe. Važno je zapamtiti da je ovo dio bolesti i da oboljela osoba nije kriva za to.
- Strpljenje i empatija: Budite strpljivi i razumijući u interakciji s oboljelom osobom. Pokušajte se staviti u njihovu situaciju i vidjeti svijet kroz njihove oči.
- Usredotočenje na sadašnjost: Umjesto da se fokusirate na ono što je izgubljeno, usredotočite se na trenutke radosti i povezanosti u sadašnjosti.
- Podrška sebi: Ne zaboravite na sebe i vlastitu brigu. Skrbi o oboljeloj osobi mogu biti iznimno iscrpljujuće. Pronađite načine da se opustite i napunite baterije kako biste mogli pružiti kontinuiranu i kvalitetnu podršku.
Obrazovanje i podrška za rodbinu:
- Tečajevi validacije: Postoje brojni tečajevi i edukativni programi koji mogu naučiti članove obitelji načelima validacije i tehnikama učinkovite komunikacije s osobama s demencijom.
- Grupe za podršku: Pridruživanje grupama za podršku može vam pružiti priliku da se povežete s drugim osobama koje se suočavaju s sličnim izazovima, razmijenite iskustva i pronađete savjete i podršku.
- Profesionalna pomoć: Ne bojte se potražiti stručnu pomoć od psihologa, gerijatra ili drugih stručnjaka koji vam mogu dati individualne savjete i smjernice za nošenje s demencijom.
24-satna njega:
U slučajevima kada rodbina ne može sama pružiti adekvatnu skrb, 24-satna njega može biti odlično rješenje. Ovaj model uključuje medicinsku sestru koja živi u kući oboljele osobe, pružajući joj kontinuiranu brigu i nadzor. To može donijeti olakšanje i miris duše rodbini, znajući da je njihova voljena osoba u sigurnim i profesionalnim rukama.
Zapamtite, nošenje s demencijom je putovanje koje zahtijeva strpljenje, razumijevanje, suosjećanje i timski rad. Uz pravu podršku i resurse, možete olakšati život oboljeloj osobi i osigurati joj dostojanstvo i kvalitetu života u svim fazama bolesti.