Demencija

O dvije trećine svih osoba koje pate od demencije trenutno se brine u vlastitim domovima, a među njima je oko polovica naših korisnika. Naš cilj je pružiti vam najbolji savjet i razumjeti vašu situaciju.

Demencija je progresivni poremećaj mozga koji uzrokuje gubitak kognitivnih funkcija poput pamćenja, mišljenja i sposobnosti donošenja odluka. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, ali postoje i drugi tipovi kao što su vaskularna demencija i Lewyjeva tjelesna demencija. Simptomi demencije mogu uključivati zaboravljanje nedavnih događaja, poteškoće u komunikaciji te promjene u raspoloženju i ponašanju. Ova bolest može imati značajan utjecaj na svakodnevni život pacijenta i njihovih obitelji, stoga je važno pravovremeno prepoznati simptome i potražiti medicinsku pomoć.

Premještaj iz poznatog okruženja u ustanovu za njegu predstavlja dodatni izvor stresa, posebno za osobe s demencijom. To može izazvati gubitak orijentacije i pogoršati simptome. Osobe s demencijom često mogu duže zadržati samostalnost u vlastitom domu, što je važno za njihovu kvalitetu života.

Njega kod demencije: U kojoj fazi postoji pomoć?

U Njemačkoj pati oko 1,5 milijuna ljudi od demencije, što ovu bolest čini jednom od najčešćih u starijoj dobi. Kod demencije (lat. Demens, što znači "bez uma"), memorija se postupno smanjuje zbog bolesti, što dovodi do poremećaja različitih područja (uključujući sposobnost razmišljanja, orijentaciju, jezik i ponašanje). To može rezultirati promjenama osobnosti i raspoloženja.

Kako prepoznati demenciju?

Budući da postoje različiti oblici demencije s različitim uzrocima, simptomi se ponekad jako razlikuju jedni od drugih, tako da je jasna dijagnoza često teška. U većini slučajeva radi se o neizlječivim, progresivnim bolestima, čiji se tijek, međutim, može ublažiti.

Oblici demencije

  • Alzheimerova bolest predstavlja oko 40% svih slučajeva demencije i najčešći je uzrok.
  • Vaskularna demencija, koja čini otprilike 10% svih slučajeva demencije, nastaje zbog promjena na krvnim žilama i kroničnih problema u cirkulaciji u mozgu, uključujući i moždani udar. Osobe s dijabetesom ili visokim krvnim tlakom imaju veći rizik od oštećenja malih krvnih žila u mozgu, pa je važno dosljedno liječiti ove bolesti.
  • Mješoviti oblik vaskularne i Alzheimerove demencije javlja se u otprilike 30% slučajeva.
  • Demencija s Lewyjevim tjelešcima uzrok je simptoma u oko 15% slučajeva. Lewyjeva tjelešca su čestice proteina u mozgu koje ometaju komunikaciju između živčanih stanica kada se pojave u velikom broju. Posljedice su deficiti koji su karakteristični i za Parkinsonovu bolest.

Uzroci

Ovisnost o alkoholu, kraniocerebralne ozljede, tumori mozga, hipotireoza, upalne bolesti živčanog sustava poput multiple skleroze ili određene vrste depresije, posebice kod starijih osoba, također mogu uzrokovati simptome demencije. Stoga je važno postaviti točnu dijagnozu kako bismo isključili potencijalno reverzibilne uzroke i započeli odgovarajuću terapiju.

Kada primijetite prve znakove povećane zaboravnosti ili promjene u osobnoj mentalnoj sposobnosti, važno je konzultirati neurologa. Početno, vaš liječnik opće prakse također može biti kontakt osoba. U slučaju ozbiljnih sumnji na demenciju, bit ćete upućeni u neurološku specijaliziranu ordinaciju. Tamo se provode posebni pregledi i testovi koji pružaju informacije o mogućoj bolesti.

Što se događa nakon dijagnoze?

Vijest ,da bolujemo od demencije, nije lako shvatiti svima koji su uključeni. O strahovima i brigama trebali biste razgovarati s prijateljima i rodbinom ili drugim osobama u koje imate povjerenja. Organizacije za samopomoć također mogu biti od velike pomoći u ovoj situaciji. Grupe samopomoći omogućuju razmjenu informacija i iskustava s drugim oboljelima i rodbinom, što može omogućiti praktičnu životnu i emocionalnu podršku u prevladavanju bolesti.

Terapijske mjere

Demencija još uvijek nema potpuni lijek, ali pravilno koordinirana terapija može usporiti napredovanje bolesti i olakšati simptome oboljelima. Postoje različite metode terapije demencije. Ako su bolesti uzrok demencije, važno ih je liječiti. Osim određenih lijekova, mogu se razmotriti terapije poput ergoterapije ili vježbanja pamćenja. Koje terapijske mjere će se primijeniti u određenom slučaju ovisi o tipu demencije, simptomima i stadiju bolesti.

Što možete Vi učiniti

Nakon dijagnoze treba preventivno urediti sva pravna, zdravstvena i financijska pitanja. U ranim stadijima, osobe s demencijom obično su potpuno pravno sposobne i mogu se same brinuti o svojim potrebama. Federalno ministarstvo za obiteljska pitanja, starije građane, žene i mladež izradilo je web stranicu “Vodič za demenciju” kako bi pružilo posebne informacije o pomoći posebno o ovom aspektu. Tamo ćete pronaći informacije, npr. o zakonskim beneficijama, pravima pogođenih, ponudama pomoći na licu mjesta, ali i dobrovoljnim ponudama za osobe s demencijom i njihove obitelji.

Savjeti za rodbinu

Rodbini i prijateljima nije lako doživjeti kako demencija sve više mijenja voljenu osobu. Promjena se može odraziti na mnoge aspekte: neki od pogođenih postaju sve više introspektivni, dok drugi postaju agresivni ili apatični i bezvoljni. Stoga je važno da se obitelj i prijatelji što ranije pozabave kliničkom slikom i njezinom prognozom kako bi svima koji su uključeni bilo što ugodnije. Ovdje dolazi validacija. Ova komunikacijska tehnologija može pomoći u razumijevanju ponašanja dementnih osoba, omogućiti im bolji pristup i time olakšati situaciju bližnjima.